Iingxaki zikwazi ukuhlala kakuhle emva kokugqithisa
Iingqungquthela (i-herpes zoster) kukugqithisa okubuhlungu okubangelwa ukusetyenziswa kwakhona kwintsholongwane efanayo eyenza inkukhu (varicella-zoster) . Akunakwenzeka nje ukuba ukugqabhuka kwezibhinqa kube nzima kakhulu, kunokubakho iingxaki ezinyuka ngaphaya kweembonakalo zokugqithisa.
Iingxaki zihluke kubantu abaneendlela eziqhelekileyo zokuzikhusela (immact) iinkqubo ngokumalunga nalabo abanesistim ejoniweyo (njengabantu abaphila ne-HIV ).
Phakathi kwabo bane-immune function esebenzayo, izinga leengxaki zilandelayo:
- i-neuralgia yangemva kwesikhashana (ubuhlungu beentlungu emva kokugqithisa kwiphilisi) - 7.9%
- usulelo lwebhakteria lwesifo - 2.3%
- Iintlungu zamehlo kunye nezifo - 1.6%
- i-motor neuropathy (ubuthathaka okanye i-atrophy ye-muscle) - 0.9%
- i-meningitis - 0.5%
- I-Ramsey Hunt syndrome (izibonda zeentsholongwane ezisemgangathweni ukuva kunye nokulinganisela) - 0.2%
Imiba engundoqo yemingcipheko yokuphuhliswa kweengxaki zibudala , ufumana ukufakelwa komzimba, kwaye unesifo esibalulekileyo soshukela, umhlaza okanye i-HIV.
Postherpetic Neuralgia
I-posterpetic neuralgia yimeko enokubangela ukuba kubekho ubuhlungu obuvuthayo obuhlala ubuncinane kwiinyanga ezintandathu emva kokuqhaqhazela . Iimpawu ziquka:
- ukuvutha komlilo kwindawo apho ukuphosa kuphelile khona
- intlungu eyenziwe ngokuqhagamshelana ngokuqhelekileyo okungenabuhlungu njengobuncwane bokukhanya
- ukubetha, rhoqo ukuqhubeka
- kwimimandla yokugada
- ubunzima bokubona ukushisa nokuguqulwa
Izifo Zobungozi Besikhumba
Ngenxa yokuba ukugqithisa ukukhwabanisa kubangelwa i-blister ezishiya izilonda ezivulekileyo, umngcipheko wokusuleleka kubhaktheriya uphakamileyo. Imizekelo yezifo ezichaphazelekayo ziquka:
- impetigo (ngokuqhelekileyo ibangelwa yi-staphylococcal okanye i-streptococcal bacteria)
- I-erysipelas (eyaziwa ngokuba ngumlilo waseSt. Elmo)
- i-folliculitis (ukuvutha kwebhakteria yeentlobo zezinwele)
Ukulimala Kwamehlo Ahlobene Neentsimbi
Ukuba intsholongwane ye-shingles ichaphazela iindawo zobuso ecaleni kwiphondo okanye impumlo, inokuchaphazela ngonaphakade iliso. Olu hlobo lwesiphambano luvela kwicala elinye lobuso kunye nento eyaziwa njengedermatome (indawo yesikhumba ekhonjiswe ngumnye wamagulane). Ngaphandle kwonyango olwenziwe ngunyango , phantse isiqingatha salabo bachaphazelekayo baya kuba nokulahleka kweso iso okanye umonakalo. Nabani na onamabhinqa kufuphi neliso kufuneka abonwe ngu-ophthalmologist ngokukhawuleza.
Neuropathy
I-motor neuropathy ikhubazeka ngenxa yezihlunu ezibangelwa yi-shingles virus. Ngokuqhelekileyo intsholongwane ichaphazela ukuva kwesikhumba, kodwa, kwiimeko ezinqabileyo, inokuthi ingene kwiisisipha zomzimba. Malinganiselwa kuma-75 ekhulwini abo bafumana imoto ye-neuropathy baya kuphinda bafumane umbane.
Meningitis
I-Meningitis yintsholongwane yomkhuhlane ojikeleze ubuchopho kunye nomtya womgudu othiwa yi- cerebrospinal fluid . Iimpawu ziquka umkhuhlane, intloko enzima, uvakalelo ekukhanyeni, kunye nezihlunu ze-achy. Ngenxa yokuba olu hlobo lwe-meningitis lubangelwa yintsholongwane, kwaye ayikho ibhaktheriya, ayikwazi ukunyangwa ngamayeza. Kufuneka ukuba iqhube ikhosi yayo, nangona amayeza enyantya anganyulwa ukuba aphathe intloko.
Ramsay Hunt Syndrome
I-Ramsay Hunt syndrome (enye eyaziwa ngokuba yi-herpes zoster oticus) kukuvuvukala kwentsholongwane yesibini kufuphi neendlebe. Iimpawu ziquka ukukhubazeka komzimba, intlungu yeendlebe , kunye ne-blister (ebizwa ngokuba yi- vesicles ) ngaphakathi kwinqwaba yomlomo. Abantu abaneRamsay Hunt banako ukufumana utywala okanye ukungabikho kwemali. Uphando olutshanje lubonise ukuba kuphela iipesenti ezili-10 zabantu abanokukhubazeka ngokugqibeleleyo baphinde bafumene umsebenzi wabo, ngelixa ama-66 ekhulwini ngokukhubazeka ngokwengxenye bafumana ukubuyiswa okupheleleyo.
Ingozi kubantu abanexinzelelo lokuzikhusela
Abantu abanesistim somzimba esichengileyo, ngokukodwa abantu abanokusuleleka kwi-HIV kunye nabamkeli be-transplant organ, bafumana ingozi enkulu yokuphuhlisa zonke iingxaki ezibhalwe apha ngasentla (ngaphandle kwe-neuralgia ye-postherpetic).
Phakathi kwala bantu bantu basengozini, ukusasazeka kwezibhinqa kwezinye iindawo zesikhumba (kunye nangaphakathi emzimbeni) kuyaziwa ukuba kwenzeke. Okumalunga nento yokuba ukunyuka kwamapayipi okuxhamla umonakalo kungabangela ukufa ngisho nangonyango lokuqala lwe-anti-virus. Ukutshatyalaliswa kwezifestile eziqhelekileyo akuqhelekanga phakathi kwabantu abane-HIV.
ILizwi
Ukunyango okukhawuleza kokuqhaqhaqhaqhaqhaqho yindlela efanelekileyo kakhulu yokuthintela iimbambano ezifutshane kunye nexesha elide. Indlela engcono kakhulu yokukhusela ukuqhuma ngaphambi kokuba kwenzeke.
Isitofu sokugonywa esibizwa ngokuba nguZostavax ngoku siyakwazi ukunciphisa kakhulu umngcipheko wokuqhaqhazela. Nangona ivunyiwe yi-Food and Drug Administration (i-FDA) ekusebenziseni abantu abadala abaneminyaka engama-50 okanye ngaphantsi, amaZiko okuLawulwa kweNtsholongwane kunye nokuVikela (i-CDC) uncoma ukugonywa kwabantu abadala iminyaka engama-60 okanye ngaphantsi.
Imithombo:
- > Volpi, A. "Iinkathazo ezinzima ze-herpes zoster." Herpes. 2007; 2 (iSongezelelo 14): 35-39.
- > Finch, R .; Maki, D .; kunye noRonald, A. "Izifo ezibangelwa yi-Varicella-Zoster Virus." Izifo ezithathelwanayo, ukupapashwa kwe-2. Ed. UJonathan Cohen, et al. ENew York: iMosby, 2004; iphe 125-129.